Plusevi i minusevi nadomjesne hormonske terapije

Čemu služi nadomjesna hormonska terapija i kakve su njezine posljedice?

Nadomjesna hormonska terapija pomaže pri uspostavljanju hormonske ravnoteže u tijelu, koje prolazi kroz neke prilično drastične promjene. Unatoč tome da se govori o nadomjesnom hormonskom liječenju, moramo naglasiti da klimakterij nije bolest već prirodan tjelesni proces. Žena nije bolesna, baš kao što nije bolesna ni kada dobije menstruaciju.

Kakvi su pozitivni učinci nadomjesne hormonske terapije?

Temelj nadomjesne hormonske terapije je dodavanje estrogena. Kod mnogo žena se dodavanje hormona pokaže kao nepotrebno, jer njihovo tijelo proizvodi u ostalim organima i u masnom tkivu još uvijek dovoljno estrogena. Za ostale vrijedi da ima nadomjesna hormonska terapija mnogo dobrih učinaka. Često tek nakon gubitka postanemo svjesni što smo imali. Slično vrijedi za hormone. Tek kad se njihova vrijednost počinje smanjivati, vidimo kakvu važnu ulogu igraju u organizmu. Hormoni igraju važnu ulogu pri izgradnji kostiju i njihovom održavanju zdravima. Ukoliko osoba izgubi previše koštane mase, kosti postaju porozne i lomljive (osteoporoza). Oštećenja skeletnog sustava možemo spriječiti ako pravovremeno uvedemo dugoročnu terapiju koju potpomaže i prehrana bogata kalcijem. Nadomjestak za hormone koristi i rodnici. Kod nedostatka hormona ona gubi elastičnost i navlaženost, koje su od ključne važnosti za zadovoljavajući spolni odnos. Hormoni su učinkoviti i u borbi protiv nesanice, velikih promjena u raspoloženju, protiv stresa i valova vrućine/valunga.

Kad se ne preporučuje nadomjesna hormonska terapija?

Kod nadomjesne hormonske terapije valja uzeti u obzir i neke mjere opreza. Takvo liječenje nije primjereno kod bolesti krvožilnog sustava, jetre i tromboembolije, kod hormonski ovisnih tumora (npr. dojke) i kod sistemskih bolesti (npr. reumatske bolesti). Estrogeni su kod žena koje imaju maternicu povezani sa znatno većom mogućnošću nastanka raka maternice, pa ih zato nikada ne daju same već uvijek zajedno s progestagenima. Kod žena kojima je odstranjena maternica daju se samo estrogeni. Manje jasna su stajališta u vezi s nadomjesnom hormonskom terapijom pri sprečavanju koronarne bolesti. Neki već danas smatraju da je to najvažnija preventivna mjera u borbi protiv koronarne bolesti u žena, dok su drugi suzdržaniji i smatraju da su potrebni čvršći dokazi o njezinoj učinkovitosti na jednoj strani i o sigurnosti na drugoj. Sve je više podataka koji pokazuju da nadomjesna hormonska terapija štiti pred Alzheimerovom bolešću, koja je najvažniji uzrok demencije u starosti. Istraživanja također pokazuju da estrogeni smanjuju opasnost od raka na debelom crijevu.

Mogući negativni utjecaji nadomjesne hormonske terapije

Nadomjesna hormonska terapija malo povećava sklonost prema venskim trombozama i prema plućnoj emboliji. Povećava se mogućnost nastanka raka endometrija. Dugoročno liječenje hormonima malo poveća opasnost od nastanka raka na dojci ako to traje duže od 10 godina i kod žena starijih od 60 godina. Dugogodišnje davanje nadomjesne hormonske terapije za ublaživanje klimakterijskih poteškoća nije opasno. Pri odluci glede dugoročne nadomjesne hormonske terapije valja dobro odvagnuti i ostale čimbenike odgovorne za pojavu raka dojke, a posebno je važan podatak o bolesti kod majke odnosno kod žena u rodu po majčinoj strani, kao i podatak o kasnim porodima. Prema današnjem mišljenju smatra se, da su korisni učinci nadomjesne hormonske terapije ipak veći od evenutalne opasnosti kod većine žena, pa se ona načelno sve češće propisuje ukoliko nema za nju kontraindikacija.

Načini nadomjesne hormonske terapije

Estrogene žena može primati u obliku tableta kroz usta, u obliku flastera kroz kožu ili u obliku injekcija u mišić. Moguća je i lokalna uporaba malih doza estrogena u rodnicu, što ne povećava bitno razinu estrogena u krvi, ali sprečava atrofičke promjene u rodnici do kojih dolazi u vrijeme klimakterija.

Alternativa nadomjesnoj hormonskoj terapiji

Veliki zaštitni utjecaj, posebno u razdoblju oko menopauze i nakon nje, ima redovita fizička aktivnost, jer su fizički aktivne žene 70% manje ugrožene nego neaktivne žene. Redovita tjelesna aktivnost u velikoj mjeri usporava tjelesne promjene značajne za razdoblje nakon menopauze i povezane s većom učestalošću koronarnih oboljenja. Ona sprečava i povećanje tjelesne težine, povisuje zaštitni kolesterol HDL i sprečava nastanak šećerne bolesti u žena koje su sklone oboljevanju od nje. Govorimo o alternativnom nehormonskom uklanjanju posljedica menopauze. U te oblike spadaju i neki lijekovi koji djeluju na centralni živčani sustav, kao što su to klonidin, koji se inače koristi za snižavanje visokoga krvnoga tlaka. Koriste se i različita sredstva za smirenje, ali ona imaju i nuspojave, kao i različiti vitamini, prvenstveno vitamin E.