Najjača tjelesna bol

28.11.2011 | Tadej Pačnik

Mnogi svjedoče o tome da jedne od najtežih tjelesnih bolova uzrokuju kamenci u mokraćnom mjehuru. Nemojte propustiti slijedeći tekst!

Zaboravite udarac nogom u muda. Mali kamenčić uzrokuje najgore bolove na svijetu. (PhotoXpress)

Pridružite nam se i na Facebooku!

Kamenci u mokraćnom mjehuru

Urolitijaza ili kamenci u mokraćnom mjehuru stara je bolest. Najčešće se javlja između 18. i 45 godine života, češća je kod muškaraca nego kod žena i pomalo je nasljedna. Uzroci njena nastanka su razni, kako vanjski tako i unutarnji. Unutarnji su tjelesni i među njih ubrajamo nasljedne bolesti (tubolarna acidoza, cistinurija), smetnje u izmjeni tvari i anatomske promjene u mokraćnom mjehuru. Glavni vanjski čimbenici su temperatura, vlažnost i prehrambene navike. Visoke vanjske temperature, povezane s obilnim znojenjem i premalim ispijanjem tekućine, vode do nastanka visoko koncentrirane mokraće, što uzrokuje nastajanje kamenca.

Kakvi su to kamenci?

Najčešće su to kalcijevi kamenci, a mogući su i kamenci mokraćne kiseline, cistinski kamenci, infektni i ksantinski kamenci. Mogu biti vrlo veliki, ali i sitni poput pijeska. Javljaju se pojedinačno, u skupinama u jednom ili oba bubrega. Kod bolesnika s povećanom prostatom mogu nastati i u mokraćnom mjehuru. Tamo često uzrokuju upale i osjećaj potrebe za mokrenjem, a povećana je i mogućnost nastanka raka mokraćnog mjehura.

Bubrežne kolike (grčevi)

Kamen, koji mokraćovodom putuje od bubrega prema mokraćnom mjehuru jedna je od najneugodnijih stvari što ih čovjek može doživjeti tijekom svog života. Bolovi, grčevi, zimica, povraćanje, krvava mokraća, sve su to popratne pojave putešestvija malenog, do 8 mm debelog kamenca. Veći kamenci ne mogu ući u mokraćovod, pa zbog toga uzrokuju samo tupe bolove u području bubrega, prilikom sagibanja i kretanja. Pri napadu bolesnika obično treba hospitalizirati, a napad se još jednom u životu ponovi kod barem 30% bolesnika. Najgore je kada se kamenac zatakne u mokraćovodu, što spriječava normalno istjecanje mokraće iz bubrega. Posljedično to može uzrokovati privremeni ili kronični zastoj rada bubrega, pa je zbog toga potreban hitni liječnički zahvat.

Liječenje i preventiva

80% kamenaca izlučuje se prirodnim putem, dakle mokrenjem. Veličina takvih kamenaca je do promjera od 4 mm, veći od 6 milimetara javljaju se u samo 15% slučajeva, a oni od 8 mm vrlo su rijetki. Liječenje je eksterno, i to tako da se kamenci drobe udarnim valovima, nakon čega se izluče sami prirodnim putem. Neke je kamence potrebno ukloniti operativnim putem, pogotovo kada je anatomska nepravilnost mokraćnog trakta razlog nastanka kamenaca. Ureatne kamence (od mokraćne kiseline) možemo otopiti, zbog čega se uzimaju lijekovi koji mijenjaju ph vrijednost mokraće. Istovremeno se pristupa istraživanju uzroka nastajanja kamenaca, a uz urologa moguć je pregled i kod endokrinologa ili nefrologa.

Za spriječavanje njihova nastanka najviše možemo učiniti mi sami. U cijeloj je priči vrlo važno - posebno tijekom ljetnih vrućina - unošenje dovoljnih količina vode. Pijete li dovoljne količine vode najlakše ćete procijeniti po svojoj mokraći. Ona mora biti bezbojna ili tek neznatno žuta i mora biti bez izrazita mirisa. Dnevno bismo trebali izmokriti oko 2,5 litre mokraće. U načelu je važno i to kakvu vodu pijete. Upravo voda s zadovoljavajuće visokom vrijednošću kalcija (srednje tvrda i tvrda voda) smanjuje nastanak i rast mokraćnih kamenaca (Kepeš, 1999. god.), kao što to čini i pijenje raznih mineralnih voda. Recimo, dokazano je da pijenje mineralne vode Donat smanjuje nastanak i rast mokraćnih kamenaca. Paradoksalno je upravo to da mineralima siromašne vode, recimo flaširana demineralizirana voda, mogu biti vrlo problematična. Kod smanjivanja opasnosti od nastajanja kamenaca pomaže i odgovarajuća dijeta, način prehrane i mnogo kretanja.