Kako su se žene tijekom povijesti štitile od trudnoće?

Štapići kakaoa, ispiranje dezinfekcijskim sredstvom protiv trudnoće te pletaće igle i prljavi krumpir za pobačaj?! Svakako je vrijedno pročitati.

Prvi ulošci za žensko međunožje bili su nepouzdani i neugodni

Prijelomna je bila 1838. godina, kada je berlinski liječnik F. K. Wilde na tržište lansirao neku vrstu uloška za međunožje koji nije naišao na najbolju reakciju, obzirom da je bio pomalo nesavitljiv, neugodan i nepouzdan. Tako je bilo sve do 1881. godine, kada je sve zajedno u ruke uzeo njegov staleški kolega Mensing i objavio u javnosti opsežan spis u kome je detaljno pojasnio namjenu tog uloška. Radilo se o novom i nadograđenom modelu, koji je prilično zatvorio ušće maternice i spriječio ulaz sperme. Obzirom da se gospodin Mensing bojao negativne reakcije, svoje je bilješke objavio pod pseudonimom, a zatim je zaključio da je stvar došla u pravo vrijeme i da je Njemačka dovoljno moderna za početak ženske kontracepcije i prototip dijafragme.

Štapići kakaoa protiv začeća

Zatim je na scenu stupio engleski ljekarnik Riedell, koji je izmislio posebne štapiće od kakaoa i kinina, što si ih je žena neposredno prije penetracije trebala staviti u vaginu kako bi spriječila začeće. Štapići su zaista postali popularni, iako njihova pouzdanost i nije baš bila visoka. Bez obzira na to Riedell je označio nov pogled na sprečavanje trudnoće, te pokazao kako je to moguće i pomoću kemije. To su doduše znali već stari Egipćani, ali upravo Riedell je bio taj koji je sve to počeo primjenjivati u modernije doba. Za njim su se pojavili razni liječnici, ljekarnici, kao i šarlatani, koji su izumljivali i isprobavali različite spojeve i umotvorine, što su ih žene ovako ili onako stavljale i mazale po svojim međunožjima. To su bili razni štapići, kreme, masti, tekućine i prašci, čija je glavna namjena bila da ubijaju živahne spermiće. Imate pravo, krajem osamnaestog stoljeća počeo je atentat na spermu, ali posljedice su ustvari bile samo razne upale sluznice i čak trajne ozljede što su ih uzrokovala trovanja.

Amerikanci su se sjetili ispiranja rodnice

Puno učinkovitije i manje štetne metode sjetio se američki liječnik Charles Knowlton, koji je predložio da si žena odmah nakon penetracije rodnicu ispere zakiseljenom tekućinom, kakvim dezinfekcijskim sredstvom ili čak običnom vodom. Taj postupak su, istina, poznavali već stari Rimljani, ali upravo ga je Knowlton popularizirao i od njega stvorio trend. Najprije se zalagao za ispiranje kemijskim sredstvima, a nakon toga je zaključio da je dovoljna i sama voda, jer je zapravo riječ o praktičnom čišćenju sperme. Upravo zbog tog su otkrića šarlatani ostali bez posla, a postotak zaraženih žena se drastično smanjio. Problem je bio samo još u činjenici da su neke već trudne žene željele na bilo koji način pobaciti, što znači da su uzimale preparate koji bi im uzrokovali spontani pobačaj. Da i ne govorimo o onima koje su si u međunožje gurale oštre pletaće igle ili prljav krumpir.

Trebalo je smanjiti broj djece

Početkom osamnaestog stoljeća Europu je očito uhvatila panika od rađanja sve većeg broja djece u obiteljima. Upravo zato su htjeli poduzeti sve kako bi drastično smanjili broj trudnoća i kako bi što prije otkrili uspješno kontracepcijsko sredstvo za žene. Već 1821. godine je tako engeski filozof James Mill zapisao da je veliki problem upravo u tome kako smanjiti broj poroda. Sto godina kasnije situacija je bila sasvim drugačija, a seks se više nije automatski poistovjećivao sa trudnoćom. Trudnoća je postala odluka pojedinca, počelo je planiranje djece. To znači da su se seksualni nagon i nagon za očuvanjem vrste počeli razdvajati slično kao u starom rimskom carstvu, gdje su se isto tako bojali rođenja prevelikog broja djece. Počela je seksualna revolucija, koja je četrdesetih godina zahvatila Francusku i ženama konačno oduzela neprimjereni naziv stroja za rađanje. I upravo posljedica toga bila je ženska emancipacija na području seksualnosti, jer su žene počele uživati u seksu bez straha od trudnoće. Imate pravo, na scenu su došle pilule.