Čeka li i vas nakon menopauze HSDD?

Brojne žene se u i nakon menopauze susreću s HSDD-om, što nije ništa drugo do trajni nedostatak seksualne želje.

Žene se mijenjaju nakon menopauze

Ukoliko stvari zaista pojednostavimo, možemo tvrditi sljedeće. Mi se ljudi čitav život razvijamo i mijenjamo. Najjače to osjećamo kada naše tijelo počinje proizvoditi seksualne hormone i onda kad ih prestaje proizvoditi. Pubertet i menopauza. Tjelesne promjene u velikoj mjeri utječu na sve aspekte našega života, posebno na spolnost. Menopauza je za žene prirodno i nužno zlo, no nakon menopauze život je prilično drugačiji i ima svoje prednosti i nedostatke, koji su drugačiji od onih prije menopauze.

Logika poslovnih ljudi i „liječnika“ preko velike bare zaista je lucidna, a glasi ovako. Žene koje imaju nakon menopauze smanjenu spolnu strast, žive – zdravstveno gledano- slabije od onih koje još uvijek imaju jaku seksualnu želju. Hypoactive sexual desire disorder (hipoaktivni poremećaj seksualne želje) po njihovom mišljenju uzrokuje slične probleme kao i dijabetes, osteoporoza ili astma. HSDD opisuju kao „trajni poremećaj seksualne želje“ koji dovodi do "„jakog stresa ili poteškoća koje su s time povezane“ , a ponegdje je prihvaćen i kao psihička bolest. Ako karikiram, kad vam prestanu raditi jajnici i kad izgubite želju za seksom, u stvari ste ludi i potrebna vam je pomoć. Skupa, stručna pomoć.

Što je istraživano i kako?

Istraživanje sponzorira Procter & Gamble, a provela ga je dr. Andrea K. Biddle sa Sveučilišta Sjeverna Carolina. Pregledali su podatke prikupljene na 1189 žena, koje su prošle umjetnu ili prirodnu menopauzu. (umjetna - uklanjanje jajnika) i proučavali kakav je utjecaj HSDD-a na zdravlje žena i na to da se općenito dobro osjećaju. Žene stare od 30 do 70 godina bile su u partnerskoj vezi bar 3 mjeseca. Kod žena koje su prošle prirodnu menopauzu 6,6% odgovaralo je dijagnozi HSDD, a među onima s umjetnim uzrokom menopauze bilo ih je 12,5 posto. Te su žene bile nezadovoljnije sa svojim životom, lošije su se osjećale u vezi s partnerom i češće su bile depresivne. Gotovo dvostruko češće imale su bolove u leđima, bile umorne i imale probleme s gubitkom pamćenja. Na ljestvici koja mjeri kvalitetu života na temelju različitih kriterija mentalnoga zdravlja, vitalnosti, socijalne funkcije i tjelesnih bolova te su žene općenito dobile manje bodova. Tako su istraživači zaključili da rezultati pokazuju kako: „HSDD predstavlja ozbiljan, klinički relevantan problem!“

Kokoš i jaje

A što ako problem obrnemo i zaključimo drugačije. Žene koje nakon menopauze pate od bolova u križima, od umora, gubitka pamćenja i depresije imaju smanjenu seksualnu želju. Ova je rečenica isto tako relevantna i na nju ukazuju isti podaci. No, za zdravo rasuđivanje ova rečenica zvuči logičnije. Pitanje što sada moramo liječiti prepušteno je zanimanju farmacije. Flasteri koji u tijelo izlučuju nadomjesne hormone za mnoge su žene jedino razumno rješenje, posebno u slučajevima kad su im izvadili jajnike u dobi od 25 godina.  Za žene u kasnim 60-ima uzimanje hormona predstavlja prilično čudnu odluku, budući da se njihovo tijelo tek naviklo na to da ih nema. Ako žena ne osjeća seksualnu želju pa je zbog toga depresivna, onda joj nije potrebno liječiti tijelo već dušu. Pitanje je zbog čega uopće želi spolne odnose, kakve su prilike u kojim živi, kakav je partner, koja rješenja postoje u seksualnosti za starije parove i slično. Ali zašto bismo ljudima pomagali i slušali njihove poteškoće, ako im možemo prodati nešto skupo?

.